Detaljna biografija: Nervozni Poštar

Osnovne informacije

Nervozni poštar je bosanskohercegovački grupa iz druge polovice 1980-ih koji, premda u donekle izmijenjenom grupi, postoji još i danas, a prepoznatljiv je po specifičnom spoju heavy-metala i narodnjačkog načina pjevanja.

Ideja

Prvo ime Nervoznog poštara je dr. Fadil Šabović. Ovaj liječnik po struci je ritam gitarist i autor gotovo svih pesama tokom čitavog postojanja grupe. Novinaru Anti Batinoviću, iz tadašnjeg uglednog zagrebačkog časopisa "Start" Šabović je izjavio kako mu je definitivno bilo jasno da ima pravu ideju, kada je radeći kao liječnik u stanici hitne pomoći u Busovači, pijanom čovjeku šio ranu. Pijanac je glasno pjevao narodne pesme dok ga je za ruku držala pevačica iz obližnje kavane, u kojoj se u tuči netom prije toga ozlijedio. Šabović kaže da mu je "sinulo" da je ljudima trebao žešći narodnjak od onoga kojeg su imali i rodila se ideja o Nervoznom poštaru.

Posle koncipiranja ideje, Šabović je suočio poznatog pjevača novokomponirane narodnjačke muzike Rustema Nezirovića - Ruleta i jednog od najpoznatijih sarajevskih heavy-metalaca i izrađivača gitara iz tog razdoblja, Nikolu Nidžu Mitrovića.

Početak

Posle dugog uvjeravanja grupa je započela s radom i ubrzo snimila svoj prvi album "Vazda - gazda" za zagrebački Jugoton. Ipak, svoje prvo pravo pojavljivanje u javnosti grupa je imala nedugo potom, na festivalu narodne muzike "Ilidža '85", u studenom 1985. godine. Nervozni poštar s pjesmom "Sarajevo, slatki dome moj" uvjerljivo osvaja prvo mjesto s 91% glasova publike, što je jedinstven slučaj u istorije toga festivala. Zanimljivo je da su ostali sudionici, redom "regularni narodnjaci", članove tada potpuno nepoznatog grupe smatrali za nosače instrumenata. Nitko nije vjerovao da se očigledni rokeri imaju namjeru natjecati na narodnjačkom festivalu, a još veću dilemu stvarala je nazočnost tipičnog narodnjaka među tipičnim rokerima, odnosno pjevača Ruleta u ostatku grupe.

Neobičan grupa bukvalno preko noći postaje opće poznat u čitavoj državi, rušeći sve rekorde u prodaji.

Razdoblje popularnosti u SFRJ

Odmah posle pobjede na festivalu, na krilima iznenadnog uspeha Rule napušta grupa u potrazi za solo karijerom i slavom, koju mu obećavaju estradni producenti željni brze zarade na enormnom uspjehu grupe. Fadil ubrzo nalazi zamjenu za Ruleta u liku Nusreta Nukija Doličanina, također mladog i veoma nadarenog pjevača, glasa veoma sličnog Ruletu, što je pomoglo grupi da nastavi dalje zacrtanim putem.

S Nukijem kao vokalom grupa će za Jugoton objaviti sljedeća četiri albuma: "Zapamti, ja sam gazda" (1986.), "Ništa više nije kao prije" (1987.), "Nervozni poštar" (1988.) i "To je samo folk’n’roll" (1989.)

Rat u BIH i poslijeratno razdoblje

Fadil Šabović ističe da je, zbog razočarenja i deprimiranosti koju je izazvao ratni sukob i događanja oko njega, u razdoblju od 1990. do 2000. bio totalno nezainteresiran za glazbu. Članovi grupe pokušali su nastaviti sami: Rule snima u Njemačkoj solo projekt, također i Nusret Doličanin, a nedugo zatim i basist Dragan Ðudelija s "Poštarom i poštarkom" u Srbiji, istovremeno svi koristeći ime originalnog grupe u svojim karijerama. Sve je unijelo veliku zabunu među fanove, a polučilo upitnu kvalitetu i "ohladilo" publiku. Ipak, interes za starog "Poštara" čitavo vreme nije jenjavao. Konačno je i Fadil Šabović krajem 2002. godine ponovo okupio grupa, ovoga puta s novim, rockerskim pjevačem Narcisom Lalićem i za sarajevsku izdavačku kuću "Naraton" snimio novi album "Život, to je divna fešta" koji postiže polovičan uspeh.