Detaljna biografija: Zaim Imamović

Kompletna i pregledna istorija izvođača sa regionalne muzičke scene

Osnovne informacije

Zaim Imamović (Mrkonjić Grad, 26. august 1920 – Sarajevo, 2. februar 1994) bio je bosanskohercegovački interpretator sevdalinke. Ime Zaima Imamovića, kao estradnog narodnog umjetnika, interpretatora i kompozitora, ostalo je uvršteno i u antologiju sevdalinke i pesama drugih naroda. Veći dio svog života proveo je u tumačenju i interpretiranju sevdalinke. Ima oko 40 izdatih album, četiri albuma i dvije kompilacije.

Istorijat i osnivanje grupe

Rođen je 26. augusta 1920. u Mrkonjić Gradu. Posle godinu dana, sa svojim roditeljima preselio se u Travnik i nastanio na periferiji zvanoj "Bojna". Tu je proveo oko 15 godina, dok 1936. nije nastavio i proveo veći dio života u Sarajevu. Žalio je za životom u Travniku. Iza njega su ostali kċi Jasminka i sin Nedžad Imamoviċ (gitarista i pevač), kao i unučad.

U Sarajevu je bio učenik tekstilnog zanata, a svirao je rjeđe na dvorednoj harmonici koju mu je otac kupio. Njegov brat i sestra u to vreme bili su članovi MKUD "Gajret".

Horovođa Cvjetko Rihtman na probi "Gajreta" pristao je da čuje Zaima kako pjeva i odmah ga prihvatio.

Drugi o Zaimu Imamoviću

Safet Isović, najnačajniji izvođač narodnih pesama smatrao je sebe Zaimovim učenikom:

Zaim Imamoviċ je bio prava škola lijepoga pjevanja naše bosanskohercegovačke gradske pesme – sevdahlinke. Svejedno što je godinama bio jedan od najpopularnijih pjevača u zemlji, i nije nebitno najbolji, skromnog, tihog i nenametljivog Zaima Imamovića nikada nije pratio veliki publicitet u štampi. Imao je boju glasa zahvalnu, sjajnu i sjetnu kakvu niko nema. Zaim je imao poseban tenor, a iznad svega ukrašavao je svaku sevdahlinku na svoj način, posebnim ukrasom.

Uspjesi

Za sav svoj muzički narodni život dobio je mnoga priznanja. RTV Sarajevo je snimilo i u nekoliko navrata emitovalo jednosatnu emisiju o Imamoviću pod nazivom "Čovjek i vreme". Nastupao je na sceni s mnogim istaknutim izvođačima narodne muzike, npr. u prvoj emisiji RTV Sarajeva pod nazivom "Sijelo na vrelu Bosne", te u serijalu "Priče o starim gradovima" ili u posljednjem serijalu emisija pred sami Rat 1992. godine pod nazivom "Meraklije" urednika Vehida Gunića i muzičkog urednika Spasoja Beraka – Spase. U ovom serijalu je imao nekoliko svojih pesama odmah po početku emisije, a u podnaslovu "Pesme srca".

Najpoznatije interpretacije

"Bosno moja, divna, mila"

"Kraj tanahna šadrvana"

"Sve behara i sve cvate"

"Evo ovu rumenu ružu"

"Zašto si me majko rodila"

"Zvezda tjera mjeseca"

"72 dana"

"Evo ovu rumen-ružu"

"Na đerđefu veze Fata"

"Stara staza"

"Već godinu dana evo"

Zaveštanje i uticaj

1979 – Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva

Povezano

Rizo Hamidović