Detaljna biografija: Laza Kostić

Kompletna i pregledna biografija i stvaralaštvo pesnika

Laza Kostić (1841–1910) bio je jedan od najobrazovanijih i najoriginalnijih srpskih pesnika romantizma, prevodilac Šekspira, novinar, političar i estetičar. Rođen je u Kovilju, u vojničkoj porodici. Studirao je prava u Pešti, gde je i doktorirao. Kostić je bio izuzetno aktivan u javnom životu; bio je član Ujedinjene omladine srpske, hapšen od strane austrougarskih vlasti zbog patriotskih stavova, i radio kao poslanik. Njegov život bio je obeležen stalnim intelektualnim i umetničkim traganjem.

Život i velika ljubav

Kostićev život obeležila je tragična i nemoguća ljubav prema Lenki Dunđerskoj, ćerki njegovog bogatog prijatelja Lazara Dunđerskog. Lenka je bila trideset godina mlađa od njega, izuzetno lepa i obrazovana. Laza, svestan razlike u godinama i društvenom statusu, pokušao je da pobegne od ove ljubavi tako što je Lenki predložio brak sa Nikolom Teslom (što je ona odbila), a sam se oženio bogatom Julijanom Palanački u Somboru. Ubrzo nakon Lazinog venčanja, Lenka je iznenada preminula u Beču od tifusa (ili, prema nekim svedočenjima, od slomljenog srca). Ova tragedija duboko je potresla pesnika i postala izvor njegove najveće pesničke inspiracije.

Književno stvaralaštvo i stil

Laza Kostić je bio vizionar koji je uveo moderne poetske koncepte u srpsku književnost. Njegov stil odlikuje se bogatim jezikom, smelim neologizmima (kovanicama) i spajanjem filozofskih ideja sa emotivnim zanosom. Njegovo životno remek-delo je poema Santa Maria della Salute, napisana pred kraj njegovog života. Ova pesma predstavlja veličanstven spoj pokajanja, ljubavi prema preminuloj Lenki i molitve Bogorodici u istoimenoj crkvi u Veneciji. Pored poezije, Kostić je napisao drame Maksim Crnojević i Pera Segedinac, kao i prvu srpsku estetičku raspravu O pesničkom udesu.

Značaj i nasleđe

Kostić je za života često bio neshvaćen i kritikovan zbog svojih jezičkih inovacija i ekscentričnog načina života. Jednak doprinos dao je i prevođenju dela Vilijama Šekspira na srpski jezik, čime je značajno obogatio domaće pozorište. Međutim, potonje generacije, posebno pesnici modernizma i ekspresionizma, prepoznale su ga kao genija i preteču modernog srpskog stiha. Danas se Laza Kostić smatra jednim od stubova srpske kulture, a njegova ljubav prema Lenki i pesma posvećena njoj ostaju najlepša romantičarska legenda naše književnosti.